Čokolada je poslastica koja se dobiva od zrna kakaovca.
Priča o čokoladi počinje još u civilizacijama Maja i Azteka na području današnjeg Meksika. On su prvi koristili hranu bogova – plodove drveta Theobroma cacao koje raste u šumama Amazone. Maje su prvi upotrebljavali plodove kakaovca za izradu ukusnog napitka chokolat. Tu gustu tekućinu dobivali su kuhanjem i mljevenjem plodova kakaa uz dodatak soje, vanilije i čilija.
Priređivali su slavlja u čast Boga kakaa, tijekom kojih bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a sjemenke kakaovca koristili su kao sredstvo plaćanja. Azteci su u nezaslađeni čokoladni napitak dodavali vaniliju i čili, a tek su Europljani od kakaa napravili slatku deliciju. Španjolski redovnici su prvi put u 16. stoljeću u Europi pripravljali ovaj slasni napitak uz dodatak šećera i cimeta.
Nizozemski kemičar Coenraad Van Houten osmislio je hidrauličnu prešu koja mrvi sjemenke kakaovca i pretvara ih u prah. Tek u 19. stoljeću je u Švicarskoj proizvedena prva mliječna čokolada, gdje je uz kakao prah, šećer i maslac dodano i mlijeko.
Čokolada lako poprima okolne mirise pa je treba čuvati u zatvorenoj posudi. Idealna temperatura za čuvanje čokolade je 10 – 15 °C.
Prilikom izrade čokoladnih glazura najbolje je koristiti couverture čokoladu koja ima minimalno 32 % kakao maslaca. Za izradu glazura u čokoladu umiješati maslac ili slatko vrhnje.
